Urbana područja u Zakonu o regionalnom razvoju
Izdvajanje urbanih (i ruralnih odnosno ruralnih i mješovitih) područja predstavlja jedan od izazovnijih zadataka suvremene politike regionalnog razvoja. Vrlo često se urbana područja odnosno granice urbanih područja određuju ovisno o namjeni i nisu izdvojena jednom jedinstvenom definicijom. Za politiku regionalnog razvoja izdvajanje urbanih područja znači naći kompromis između različitih sektora, lokalnih želja za uključivanjem/isključivanjem dijela teritorija u urbani prostor i administrativnih granica (koje osiguravaju pravo odlučivanja u nekom prostoru). Zakon o regionalnom razvoju odredio je tri tipa urbanih područja:
Broj stanovnika određuje se sukladno posljednjem Popisu stanovništva. Ako dva urbana područja neposredno graniče, smatraju se jedinstvenim urbanim područjem. Urbane aglomeracije odnosno popis jedinica lokalne samouprave koje ulaze u njihov sastav određene se odlukama Ministarstva na prijedlog središnjih gradova. Ove odluke dostupne su na stranicama Ministarstva.
Veća urbana područja uspostavljaju gradovi s više od 35.000 stanovnika: Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci. Gradovi koji ispunjavaju navedeni kriterij, a uključeni su u urbane aglomeracije pa neće uspostavljati svoja urbana područja su: Samobor i Velika Gorica (urbana aglomeracija Zagreb) te Kaštela (urbana aglomeracija Split). Manja urbana područja uspostavljaju gradovi čija središnja naselja imaju više od 10.000 stanovnika: Vukovar, Koprivnica, Požega, Đakovo, Metković, Čakovec, Virovitica, Makarska, Rovinj, Županja, Nova Gradiška, Križevci, Knin i Slatina te gradovi sjedišta županija: Gospić, Krapina i Pazin. Gradovi koji zadovoljavaju ovaj kriterij, ali su uključeni u urbane aglomeracije su: Zaprešić i Dugo Selo (urbana aglomeracija Zagreb), Solin, Sinj i Trogir (urbana aglomeracija Split) te Kastav (urbana aglomeracija Rijeka). Kriterij zadovoljavaju i gradovi Petrinja i Kutina koji dijele granicu s Gradom Siskom te s njim formiraju zajedničko veće urbano područje. Ovisno o interesu okolnih jedinica lokalne samouprave postoji mogućnost povezivanja i drugih prostorno bliskih gradova (npr. Vukovar i Vinkovci ili Varaždin i Čakovec) čime bi konačan broj urbanih područja mogao biti smanjen. DEGURBA izdvajanje urbanih područja Na stranicama EUROSTAT-a jedinice LAU2 (u Hrvatskoj gradovi i općine) podijeljene su u tri kategorije koje se uvjetno mogu poistovjetiti s urbanim, prijelaznim i ruralnim naseljima:
Ovim pristupom u Hrvatskoj je izdvojeno pet jedinica lokalne samouprave s kodom 1 - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Slavonski Brod. Dodatne informacije o DEGURBA 2011 podjeli, uključujući karte i detaljne tablice u MS-Excel formatu mogu se preuzeti na -http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/miscellaneous/index.cfm?TargetUrl=DSP_DEGURBA |
Izvor: MRRFEU, studeni 2015. - https://razvoj.gov.hr/prva-urbana-aglomeracija-u-republici-hrvatskoj-urbana-aglomeracija-rijeka/3190
Izvor: MRRFEU, prosinac 2015. - https://razvoj.gov.hr/vijesti/ustrojene-i-urbane-aglomeracije-splita-i-osijeka/3230
Izvor: MRRFEU, prosinac 2015. - https://razvoj.gov.hr/vijesti/ustrojene-i-urbane-aglomeracije-splita-i-osijeka/3230
Izvor: MRRFEU, ožujak 2016. - https://razvoj.gov.hr/istaknute-teme/ustrojene-cetiri-urbane-aglomeracije-u-rh-rijeka-split-osijek-i-zagreb/3190
|
Drugi dokumenti o izdvajanju urbanih područja
Naravno, dostupni su i drugi modeli izdvajanja urbanih područja, ovisno o potrebi i namjeni. Kao primjeri mogu se navesti:
Neki od dokumenata objavljeni su u nastavku:
- administrativna podjela na gradove i općine sukladno Zakonu o područjima županija, gradova i općina,
- metodologija koju Državni zavod za statistiku koristi za izdvajanje gradskih naselja tijekom Popisa stanovništva,
- izdvajanje ruralnih i prijelaznih područja za potrebe Programa ruralnog razvoja (za potrebe Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. kao urbana područja izdvojena su središnja naselja u gradovima Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, dok se ostali teritorij smatra ruralnim i prijelaznim područjem).
Neki od dokumenata objavljeni su u nastavku:
Model diferencijacije urbanih, ruralnih i prijelaznih naselja.pdf | |
File Size: | 2984 kb |
File Type: |
Izvor: stranica Državnog zavoda za statistiku, kolovoz 2015. - www.dzs.hr/Hrv/publication/metodologije/metod_67.pdf
Poster defining urban areas in Europe.pdf | |
File Size: | 4427 kb |
File Type: |
Izvor: stranice Eurostata, kolovoz 2015. - http://ec.europa.eu/eurostat/documents/4313761/4311719/Metro_reg_Defining_urban_areas
|
|
Izvor: stranice Eurostata, kolovoz 2015. - http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Territorial_typologies_for_European_cities_and_metropolitan_regions
Drugi dokumenti o urbanom razvoju
Role of the cities in Cohesion Policy 2014-2020.pdf | |
File Size: | 2093 kb |
File Type: |
Izvor: EU bookshop, kolovoz 2015. - http://bookshop.europa.eu/hr/the-role-of-cities-in-the-cohesion-policy-2014-2020-pbQA0414768/
Urban Agenda 2014 hr.pdf | |
File Size: | 390 kb |
File Type: |
Amsterdamski pakt - Urbana agenda za EU_en.pdf | |
File Size: | 1300 kb |
File Type: |
Izvor: http://urbanagendaforthe.eu/pactofamsterdam/ lipanj, 2016.