Što je uopće provedba politike regionalnog razvoja?
Nije jednostavno definirati što se sve može smatrati provedbom politike regionalnog razvoja. U najužem smislu, provedba bi se odnosila na izvršavanje aktivnosti propisanih Zakonom o regionalnom razvoju. U širem smislu, provedba politike regionalnog razvoja može obuhvatiti bilo koju aktivnost kojom se doprinosi ciljevima regionalnog razvoja odnosno kojom se podržava jačanje konkurentnosti i ostvarivanje specifičnih razvojnih potencijala svih dijelova zemlje.
Stvarni i dugoročni doprinos neke aktivnosti regionalnom razvoju u pravilu proizlazi iz poštovanja specifičnih potreba i potencijala pojedinog prostora. U praksi se to najčešće provjerava usporedbom usklađenosti aktivnosti/projekata sa strateškim dokumentom na razini županije ili jedinice lokalne samouprave (ako takav postoji).
Doprinos ujednačenom regionalnom razvoju najčešće se ostvaruje davanjem određenih prednosti područjima koje zaostaju. Pri tom je moguće primijeniti sektorski pristup (npr. dati dodatne poticaje za zapošljavanje županijama koje bilježe najveće stope nezaposlenosti) ili koristiti neki od složenih pokazatelja koji ukazuju na općenito slabiju razvijenost pojedinog područja (npr. dati dodatne poticaje županijama s nižim indeksom razvijenosti). Zakon o regionalnom razvoju RH obvezuje sva središnja tijela državne uprave da pri planiranju mjera i projekata uzmu u obzir njihov učinak na potpomognuta područja i drugih područja s razvojnim posebnostima.
Konačni odnosno "na terenu" vidljiv segment provedbe politike regionalnog razvoja su konkretni projekti. Razina vidljivosti projekata također nije ujednačena - projekti izgradnje novih objekata često su zapaženiji od projekata preuređenja postojećih objekata, a osobito od projekata koji se odnose na tzv. meke mjere (obrazovne, socijalne, zdravstvene usluge i slično). Iako se često ističe potreba za provedbom što većeg broja projekata (dijelom i u svrhu uspješnijeg povlačenja sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova) izuzetno je važno za provedbu odabrati projekte koji su strateški utemeljeni i potencijalno mogu doprinijeti većem stupnju razvoja pojedinog područja. To je jedan od razloga zbog kojih priprema i odabir projekata ponekad traju duže od očekivanja manje iskusnih korisnika.
Nije jednostavno definirati što se sve može smatrati provedbom politike regionalnog razvoja. U najužem smislu, provedba bi se odnosila na izvršavanje aktivnosti propisanih Zakonom o regionalnom razvoju. U širem smislu, provedba politike regionalnog razvoja može obuhvatiti bilo koju aktivnost kojom se doprinosi ciljevima regionalnog razvoja odnosno kojom se podržava jačanje konkurentnosti i ostvarivanje specifičnih razvojnih potencijala svih dijelova zemlje.
Stvarni i dugoročni doprinos neke aktivnosti regionalnom razvoju u pravilu proizlazi iz poštovanja specifičnih potreba i potencijala pojedinog prostora. U praksi se to najčešće provjerava usporedbom usklađenosti aktivnosti/projekata sa strateškim dokumentom na razini županije ili jedinice lokalne samouprave (ako takav postoji).
Doprinos ujednačenom regionalnom razvoju najčešće se ostvaruje davanjem određenih prednosti područjima koje zaostaju. Pri tom je moguće primijeniti sektorski pristup (npr. dati dodatne poticaje za zapošljavanje županijama koje bilježe najveće stope nezaposlenosti) ili koristiti neki od složenih pokazatelja koji ukazuju na općenito slabiju razvijenost pojedinog područja (npr. dati dodatne poticaje županijama s nižim indeksom razvijenosti). Zakon o regionalnom razvoju RH obvezuje sva središnja tijela državne uprave da pri planiranju mjera i projekata uzmu u obzir njihov učinak na potpomognuta područja i drugih područja s razvojnim posebnostima.
Konačni odnosno "na terenu" vidljiv segment provedbe politike regionalnog razvoja su konkretni projekti. Razina vidljivosti projekata također nije ujednačena - projekti izgradnje novih objekata često su zapaženiji od projekata preuređenja postojećih objekata, a osobito od projekata koji se odnose na tzv. meke mjere (obrazovne, socijalne, zdravstvene usluge i slično). Iako se često ističe potreba za provedbom što većeg broja projekata (dijelom i u svrhu uspješnijeg povlačenja sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova) izuzetno je važno za provedbu odabrati projekte koji su strateški utemeljeni i potencijalno mogu doprinijeti većem stupnju razvoja pojedinog područja. To je jedan od razloga zbog kojih priprema i odabir projekata ponekad traju duže od očekivanja manje iskusnih korisnika.
Ograničavajući čimbenici provedbe politike regionalnog razvoja
Mnogo je faktora koji mogu utjecati na to da se unatoč provedbi određenih programa i mjera, ne ostvaruje željeni učinak u regionalnom razvoju. U nastavku se navode neka od mogućih ograničenja.
Nedostatak financijskih sredstava se najčešće navodi kao razlog koji ograničava provedbu bilo koje politike. U uvjetima nedavne gospodarske krize i zaostajanja Hrvatske za prosjekom EU prema mnogim društveno-gospodarskim pokazateljima ovaj se razlog ne može osporiti. Djelomično se nedostatak može kompenzirati dostupnim EU sredstvima, ali i osmišljavanjem projekata koji traže manje financijskih sredstava ili provedbom većih projekata u više faza.
Nedostatak prioritizacije odnosno široko definirani prioriteti također mogu biti razlog neučinkovitosti politike. Strateški dokumenti vrlo se često vode za idejom da se ništa ne smije izostaviti što je u skladu sa suvremenim pristupom integriranom razvoju. Međutim, iako je često jasno da sredstava nema dovoljno, rijetko je odlučeno što od "svega" ima prioritet.
Spori učinak karakterističan je za rješavanje kompleksnih problema. Čak i pod uvjetom da se mjere dobro osmisle, učinci na stanovništvo i gospodarstvo neće odmah biti (dovoljno) značajni i vidljivi. Posljedica je moguća demotivacija onih koji politiku provode i onih na koje se politika odnosi.
Osobne i poduzetničke slobode i navike također mogu utjecati na usporavanje učinaka mjera regionalnog razvoja. Mjere mogu imati poticajni učinak, međutim nije moguće nikoga prisiliti da se nastani ili pokrene poslovanje u drugoj regiji.
Neuključenost sektora odnosno sektorska podijeljenost također se može javiti kao problem. Tijela zadužena za pojedine sektore na nacionalnoj razini ponekad nisu dovoljno upoznata s politikom regionalnog razvoja ili su usmjerena na velike nacionalne projekte koji su vremenski i financijski zahtjevniji. Naravno, postoje i sektori koji s velikom pažnjom tretiraju regionalne razlike i specifične potrebe pojedinih jedinica.
Mnogo je faktora koji mogu utjecati na to da se unatoč provedbi određenih programa i mjera, ne ostvaruje željeni učinak u regionalnom razvoju. U nastavku se navode neka od mogućih ograničenja.
Nedostatak financijskih sredstava se najčešće navodi kao razlog koji ograničava provedbu bilo koje politike. U uvjetima nedavne gospodarske krize i zaostajanja Hrvatske za prosjekom EU prema mnogim društveno-gospodarskim pokazateljima ovaj se razlog ne može osporiti. Djelomično se nedostatak može kompenzirati dostupnim EU sredstvima, ali i osmišljavanjem projekata koji traže manje financijskih sredstava ili provedbom većih projekata u više faza.
Nedostatak prioritizacije odnosno široko definirani prioriteti također mogu biti razlog neučinkovitosti politike. Strateški dokumenti vrlo se često vode za idejom da se ništa ne smije izostaviti što je u skladu sa suvremenim pristupom integriranom razvoju. Međutim, iako je često jasno da sredstava nema dovoljno, rijetko je odlučeno što od "svega" ima prioritet.
Spori učinak karakterističan je za rješavanje kompleksnih problema. Čak i pod uvjetom da se mjere dobro osmisle, učinci na stanovništvo i gospodarstvo neće odmah biti (dovoljno) značajni i vidljivi. Posljedica je moguća demotivacija onih koji politiku provode i onih na koje se politika odnosi.
Osobne i poduzetničke slobode i navike također mogu utjecati na usporavanje učinaka mjera regionalnog razvoja. Mjere mogu imati poticajni učinak, međutim nije moguće nikoga prisiliti da se nastani ili pokrene poslovanje u drugoj regiji.
Neuključenost sektora odnosno sektorska podijeljenost također se može javiti kao problem. Tijela zadužena za pojedine sektore na nacionalnoj razini ponekad nisu dovoljno upoznata s politikom regionalnog razvoja ili su usmjerena na velike nacionalne projekte koji su vremenski i financijski zahtjevniji. Naravno, postoje i sektori koji s velikom pažnjom tretiraju regionalne razlike i specifične potrebe pojedinih jedinica.
Primjeri programa / mjera kojima se doprinosi regionalnom razvoju
Navesti sve programe koji doprinose regionalnom razvoju ne bi bilo moguće izdvojiti pa je u nastavku ove stranice navedeno nekoliko primjera.
Navesti sve programe koji doprinose regionalnom razvoju ne bi bilo moguće izdvojiti pa je u nastavku ove stranice navedeno nekoliko primjera.
Programi Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao ministarstvo nadležno za regionalni razvoj posljednjih godina redovito provodi programe kojima se potiče regionalni razvoj. U nastavku je navedeno nekoliko takvih programa. Program održivog razvoja lokalne zajednice financira projekte izgradnje, dogradnje, obnove ili rekonstrukcije komunalne, socijalne ili gospodarske infrastrukture. Do kraja 2017. mogao se koristiti na području jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti manjim od 100%, a od 2018. godine kad je na snagu stupila izmjena indeksa razvijenosti na svim potpomognutim područjima. Dodatne informacije: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/programi/program-odrzivog-razvoja-lokalne-zajednice/454 Program podrške regionalnom razvoju predstavlja svojevrsnu dopunu prethodnom programu odnosno omogućuje provedbu projekata jedinicama koje nisu potpomognute, ali i dalje zaostaju za onim najrazvijenijima. Proveden je prvi put 2017. godine i tada je bio namijenjen ispodprosječno razvijenim jedinicama koje nisu pripadale potpomognutim područjima prema tadašnjoj definiciji (jedinicama lokalne samouprave koje pripadaju u III. skupinu prema indeksu razvijenosti, jedinicama područne samouprave iz I. skupine ako se projekt provodi u jedini lokalne samouprave iz III. skupine, te jedinicama područne (regionalne) samouprave iz II. skupine ako se projekt provodi u jedinici lokalne samouprave iz I., II. ili III. skupine). Od 2018. namijenjen je jedinicama s indeksom razvijenosti iznad 100% koje i dalje zaostaju za onim najrazvijenijima (jedinice lokalne samouprave iz V. i VI. skupine, županije iz i I. i II. skupine ako provode projekt na području lokalnih jedinica iz V. i VI. skupine te županije iz III. skupine ako provode projekt na području potpomognute lokalne jedinice). Više o ovom programu dostupno je na poveznicama: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/programi/program-podrske-regionalnom-razvoju/3537 i https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/programi/program-podrske-regionalnom-razvoju-2018/3774 Program ulaganja u zajednici također proveden prvi put 2017. godine s ciljem ulaganja u obnovu, rekonstrukciju i izgradnju objekata javne namjene. Više o Programu: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/programi/program-ulaganja-u-zajednici/3651 Program podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u osnovnim i srednjim školama još je jedan od programa uveden 2017. godine: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/programi/program-podrske-poboljsanju-materijalnih-uvjeta-u-osnovnim-i-srednjim-skolama/3671 Program podrške brdsko-planinskim područjima u sanaciji infrastrukturnih projekata prvi je put uveden 2018. godine s ciljem ulaganja u sanaciju komunalne i socijalne infrastrukture oštećene uslijed specifičnih klimatskih i drugih uvjeta na ovim područjima. Dodatne informacije: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/programi/program-podrske-brdsko-planinskim-podrucjima-u-sanaciji-infrastrukturnih-projekata/3792 U ranijem razdoblju (od 2012. godine) provodio se Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije s potprogramima:
https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/programi/priprema-i-provedba-razvojnih-projekata-za-eu-fondove/442 Aktivnosti i mjere za hrvatske otoke
MRRFEU također provodi različite aktivnosti i mjere vezane za razvoj hrvatskih otoka kao što su: poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza, subvencija cijene vode, poticanje otočnog gospodarstva, potpore otočnim udrugama, Hrvatski otočni proizvod. Više o temi: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/regionalni-razvoj/otoci-i-priobalje/122 Primjeri mjera drugih tijela
Pojedini programi unutar Poduzetničkog impulsa koji je Ministarstvo poduzetništva i obrta provodilo u 2015. godini također su davali prednost potpomognutim područjima dodjelom dodatnih bodova prijaviteljima projekata s tih područja. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost također je kroz neke od svojih programa osiguravao višu razinu sufinanciranja projekata energetske obnove ako se one nalaze u područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima ili na otocima. Više informacija na stranicama Fonda (pogledati letke): http://fzoeu.hr/hr/energetska_ucinkovitost/enu_u_zgradarstvu/ |
Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini
Radi povećanja apsorpcije sredstava iz EU fondova, pokrenut je Fond koji jedinicama lokalne i regionalne samouprave, ovisno o stupnju njihove razvijenosti, pomaže osigurati dio vlastitog sufinanciranja za projekt. Pravilnik o Fondu objavljen je u Narodnim novinama 82/15, 15/16 i 19/17 Javni poziv za 2015. godinu: https://razvoj.gov.hr/fond-za-sufinanciranje-provedbe-eu-projekata-na-regionalnoj-i-lokalnoj-razini-za-2015-godinu/3192 Poziv za 2016. godinu: https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/javni-pozivi-i-natjecaji/aktualno/javni-poziv-za-dodjelu-sredstava-fonda-za-sufinanciranje-provedbe-eu-projekata-na-regionalnoj-i-lokalnoj-razini-za-2016-godinu/3283 Javni poziv za 2017. godinu https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/javni-pozivi-i-natjecaji/aktualno/javni-poziv-za-dodjelu-sredstava-fonda-za-sufinanciranje-provedbe-eu-projekata-na-regionalnoj-i-lokalnoj-razini-za-2017-godinu/3566 Porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na potpomognutim područjima ili na području Grada Vukovara odobravaju se temeljem Pravilnika iz Narodnih novina 147/14
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_12_157_2971.html Dodatne informacije dostupne su na stranici MRRFEU: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/regionalni-razvoj/drzavne-potpore-grad-vukovar-i-potpomognuta-podrucja/153 Uvećanje osobnog odbitka u porezu na dohodak temeljem prebivališta i boravišta na potpomognutom području ili području Grada Vukovara sukladno članku 54. Zakona o porezu na dohodak.
Detalji dostupni u uputi Porezne uprave o prijavi poreza na dohodak. Pomoći JLP(R)S u 2015. g. planirane u državnom proračunu na razdjelu 025-Ministarstvo financija temeljem članka 35. i 36. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2015. g.
Izvor: Ministarstvo financija, kolovoz 2015. - http://www.mfin.hr/hr/pomoci-jlprs
|