Integrirani pristupi teritorijalnom razvoju sufinancirani sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova
U financijskoj perspektivi 2014.-2020. korištenje sredstava iz ESI fondova po prvi je put organizirano na način da države članice nemaju potpunu slobodu predlagati područja financiranja, već da ih moraju odabrati sa zadanog popisa odnosno 11 tematskih ciljeva. Tematski ciljevi osmišljeni su na sektorskoj osnovi te predstavljaju temelj za tematsku koncentraciju sredstava. Istodobno, prepoznavajući potrebu za usklađenim ulaganjem u pojedinim prostornim cjelinama, ponuđeni su alati/mehanizmi za integrirani pristup teritorijalnom razvoju opisani u poglavlju 3. Sporazuma o partnerstvu:
|
|
Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice
Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD - Community-led Local Development) u Hrvatskoj se provodi u ruralnim i ribarskim područjima odnosno iz sredstava Programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. Provedba se temelji na uspostavi Lokalne akcijske grupe (LAG-ova) na području s 10.000 do 150.000 stanovnika, koja je obvezna izraditi lokalnu razvojnu strategiju. Ovaj je mehanizam poznat i pod nazivom LEADER (Liaison Entre Actions de Développement de l’Economie Rurale). U ruralnim područjima ovaj je pristup već iskušan tijekom provedbe IPARD-a. Unutar Programa ruralnog razvoja aktivnosti se financiraju kroz Mjeru 19. Uvjeti za pripremu, odabir i provedbu lokalnih razvojnih strategija propisani su Pravilnikom o provedbi podmjere 19.1. (NN 43/15). te Pravilnikom o provedbi podmjera 19.2., 19.3. i 19.4. (NN 96/17; prethodna verzija NN 47/16 s prilozima i 108/16) Minimalni uvjeti koje, uz propisan broj stanovnika, mora zadovoljavati područje LAG-a su sljedeći:
U ribarskim područjima uspostavljaju se FLAG-ovi (Fisheries Local Action Groups) koji prema Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo, pri čemu područja trebaju zadovoljiti i sljedeće kriterije:
|
Izvor: Narodne novine 43/15 i 96/17 - http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_04_43_880.html
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_09_96_2217.html Arhiva
Izvor: Narodne novine 47/16 i 108/16
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_05_47_1218.html http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_11_108_2338.html |
Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) i održivi urbani razvoj
Integrirana teritorijalna ulaganja (Integrated Territorial Investments) predviđena su Uredbom o zajedničkim odredbama EU 1303/2013 kao mehanizam kroz kojim se urbana ili druga teritorijalna strategija/pakt financira iz sredstava različitih prioritetnih osi unutar jednog ili više operativnih programa. Na taj način se za provedbu jedne teritorijalne strategije kombiniraju sredstva iz različitih ESI fondova, što je samo po sebi i logično. Uredbom o Europskom fondu za regionalni razvoj propisano je da će se najmanje 5% sredstava iz EFRR u okviru cilja "Ulaganje za rast i radna mjesta" u svakoj državi članici usmjeriti na održivi urbani razvoj (sustainable urban development). Ovom je odredbom prepoznata važnost gradova kao mjesta koncentracije gospodarskog razvoja, ali i izazova. Održivi urbani razvoj mora se temeljiti na integriranoj strategiji koja sadrži mjere za suočavanje s ekonomskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima koje pogađaju urbana područja. Održivi urbani razvoj može se provoditi kroz ITU, posebnu prioritetnu os ili poseban operativni program. Tijela nadležna za provedbu same strategije urbanog razvoja moraju biti odgovorna barem za odabir operacija koje se financiraju u okviru održivog urbanog razvoja. U Republici Hrvatskoj kao mehanizam provedbe održivog urbanog razvoja odabran je upravo ITU uz indikativnu alokaciju od oko 345 milijuna EUR. Kao potencijalna ITU područja predviđena su urbana područja sedam gradova s više od 50.000 stanovnika u središnjem naselju: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod i Pula. Razina sufinaniranja iz ITU mehanizma ovisi o indeksu razvijenosti grada oko kojeg je formirano urbano područje. Aktivnosti koje se mogu provoditi kroz ITU razvrstane su u tri tematska područja:
Osnovne informacije o ITU mehanizmu za održivi urbani razvoj dostupne su na stranicama Ministarstva, gdje se može vidjeti i više o strategijama održivog urbanog razvoja. Poziv za ITU područja objavljen je na stranici Strukturni fondovi i bio je otvoren do 15. srpnja 2016. godine. Sporazumi sa svih sedam gradova potpisani su u travnju 2017. godine. Neki od gradova i sami su pripremili posebne stranice o ITU mehanizmu koje sadrže niz korisnih informacija: Zagreb - ITU stranica Slavonski Brod - ITU stranica Pula - ITU stranica, a nešto kraće informacije su dostupne i na stranicama ostalih gradova: Zadar, Split, Rijeka i Osijek. |
Izvor: Strukturni fondovi, srpanj 2016. - http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1204
Izvor: MRRFEU, srpanj 2016. - https://razvoj.gov.hr/javni-pozivi-i-natjecaji/aktualno/javni-poziv-za-neovisne-procjenitelje-prijava-pristiglih-na-poziv-za-odabir-podrucja-za-provedbu-mehanizma-integriranih-teritorijalnih-ulaganja-itu-mehanizam/3384
Izvor: Grad Split, srpanj 2016. - http://www.split.hr/Default.aspx?art=7881&sec=2309
|
Program integrirane fizičke, socijalne i gospodarske regeneracije pilot područja malih gradova na ratom pogođenim područjima
S ukupno 120 milijuna EUR iz Operativnih programa "Konkuretnost i kohezija" i "Učinkoviti ljudski potencijali" financira se fizička, socijalna i gospodarska regeneracija u odabranim malim gradovima. Prvih pet gradova odabranih temeljem izračunatog indeksa višestruke deprivacije kao što je navedeno u Odluci o pilot područjima bili su: Beli Manastir (priključena i općina Darda), Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar. Kasnije, tijekom 2018. godine, program je proširen na još osam gradova: Pleternicu, Imotski, Novu Gradišku, Slatinu, Garešnicu, Novsku, Đakovo i Popovaču. Indeks višestruke deprivacije izračunat je za gradove s više od 10.000, a manje od 35.000 stanovnika i uključio je sljedeće pokazatelje: 1. stanje stanovništva (20%) a. opće kretanje stanovništva (15%) b. koeficijent starosti stanovništva (5%) 2. Socijalno stanje (35%) a. stopa nezaposlenosti (15%) b. stopa aktivnosti stanovništva (10%) c. udio korisnika socijalne pomoći (10%) 3. Obrazovni status (10%) 4. Ekonomska snaga i potencijal (20%) a. osobni dohodak po stanovniku (10%) b. proračunski prihodi po stanovniku (10%) 5. Gustoća stanovništva (5%) 6. Koeficijent za područja zahvaćena ratom 1991. - 1995. (10%) Provedbi samih aktivnosti prethodila je izrada intervencijskih planova u kojima se definiraju projekti. Ciljevi Programa su:
|
Izvor: MRRFEU, srpanj 2016. - https://razvoj.gov.hr/novi-pocetak-za-beli-manastir-benkovac-knin-petrinju-vukovar-i-dardu/3028
|