Makroregionalne strategije EU predstavljaju zajednički okvir za nekoliko država članica i partnerskih zemalja (ili njihovih pojedinih regija) koje se susreću sa zajedničkim izazovima. Više informacija o makroregionalnim strategijama dostupno je na stranici Europske komisije http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/policy/cooperation/macro-regional-strategies/
Makroregionalne strategije su:
Strategije nemaju vlastiti izvor financiranja pa se zapravo samo predstavljaju dodatni okvir i usmjerenje za ulaganja drugih sredstava. Općenito se provedba makroregionalnih strategija zasniva na 3-NE-načelu: NE novim sredstvima, NE novom zakonodavstvu i NE novim institucijama. S obzirom da iz organizacijskih razloga ipak trebaju određena sredstva i institucije, ona se često osiguravaju kroz transnacionalne programe financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Svaku Strategiju prati Akcijski plan u kojem su detaljnije opisani stanje i planirane aktivnosti . Republika Hrvatska uključena je u dvije od četiri gore navedene strategije - Dunavsku strategiju i Jadransko-jonsku strategiju. Ovi se strateški dokumenti donekle razlikuju po terminologiji koju koriste pa je objavljen kratak dokument s usporedbom osnovnih termina: |
Pregled osnovnog sadržaja makroregionalnih strategija koje uključuju i Republiku Hrvatsku dostupan je na ovoj stranici i u sljedećem dokumentu:
|
Vocabulary of macroregional strategies.pdf | |
File Size: | 244 kb |
File Type: |
Izvor: Stranica EUSBSR, kolovoz 2015. - http://www.balticsea-region-strategy.eu/attachments/article/590706/Vocabulary_final.pdf
Uz makroregionalne strategije EU potiče i razvoj strategija morskih bazena. Više o razlikama među ovim dokumentima dostupno je u sljedećem dokumentu:
Macro regional strategy - sea basin strategy what is what.pdf | |
File Size: | 1260 kb |
File Type: |
Izvor: Stranica INTERACT-a, kolovoz 2015. - http://admin.interact-eu.net/downloads/8859/Macro_regional_strategy_Sea_basin_strategy_What_is_what_.pdf
EU strategija za područje Podunavlja (Dunavska strategija) (EUSDR)
Makroregionalna strategija usvojena je 2010. godine. Obuhvaća 9 država članica i 5 ne-članica, a to su: Njemačka (Baden-Württemberg i Bavarska), Austrija, Slovačka, Češka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska,Bugarska i Hrvatska te Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina (regije uz Dunav).
Službena stranica Strategije je http://www.danube-region.eu/
Strategija se sastoji od 4 stupa koji se dalje dijele na prioritetna područja. Za svako prioritetno područje kao koordinatori su određene dvije države (u pravilu barem jedna je država članica, uz napomenu da Hrvatska nije bila članica u trenutku donošenja dokumenta). Stupovi i prioritetna područja su sljedeći (o.a. neslužbeni prijevod):
A. Povezivanje Dunavske regije
1. Jačanje mobilnosti i multimodalnosti
2. Održiva energija
3. Podrška kulturi, turizmu i povezivanju ljudi
B. Zaštita/očuvanje okoliša Dunavske regije
4. Obnova i održavanje kvalitete vode
5. Upravljanje rizicima za okoliš
6. Očuvanje bioraznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla
C. Izgradnja prosperiteta u Dunavskoj regiji
7. Razvoj društva znanja kroz istraživanje, obrazovanje i informacijske tehnologije
8. Podrška konkurentnosti poduzeća, uključujući razvoj klastera
9. Ulaganje u ljude i vještine
D. Jačanje Dunavske regije
10. Jačanje institucionalnih kapaciteta i suradnje
11. Zajedničko promicanje sigurnosti i odgovor na organizirane i teške zločine
Makroregionalna strategija usvojena je 2010. godine. Obuhvaća 9 država članica i 5 ne-članica, a to su: Njemačka (Baden-Württemberg i Bavarska), Austrija, Slovačka, Češka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska,Bugarska i Hrvatska te Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina (regije uz Dunav).
Službena stranica Strategije je http://www.danube-region.eu/
Strategija se sastoji od 4 stupa koji se dalje dijele na prioritetna područja. Za svako prioritetno područje kao koordinatori su određene dvije države (u pravilu barem jedna je država članica, uz napomenu da Hrvatska nije bila članica u trenutku donošenja dokumenta). Stupovi i prioritetna područja su sljedeći (o.a. neslužbeni prijevod):
A. Povezivanje Dunavske regije
1. Jačanje mobilnosti i multimodalnosti
2. Održiva energija
3. Podrška kulturi, turizmu i povezivanju ljudi
B. Zaštita/očuvanje okoliša Dunavske regije
4. Obnova i održavanje kvalitete vode
5. Upravljanje rizicima za okoliš
6. Očuvanje bioraznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla
C. Izgradnja prosperiteta u Dunavskoj regiji
7. Razvoj društva znanja kroz istraživanje, obrazovanje i informacijske tehnologije
8. Podrška konkurentnosti poduzeća, uključujući razvoj klastera
9. Ulaganje u ljude i vještine
D. Jačanje Dunavske regije
10. Jačanje institucionalnih kapaciteta i suradnje
11. Zajedničko promicanje sigurnosti i odgovor na organizirane i teške zločine
|
|
Izvor: Stranica Dunavske strategije, kolovoz 2015. - http://www.danube-region.eu/about/key-documents
EU strategija za Jadransko-jonsku regiju (Jadransko-jonska strategija) (EUSAIR)
Ova makroregionalna strategija usvojena je četiri godine kasnije - 2014. godine. Obuhvaća 4 države članice (Italija, Slovenija, Hrvatska, Grčka) te 4 države izvan EU (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija)
Službena stranica Strategije je http://www.adriatic-ionian.eu/
Strategija se sastoji od 4 stupa koji se dalje dijele na teme. Za svaki stup kao koordinatori su predviđene dvije države (jedna članica i jedna država izvan EU). Stupovi i teme su sljedeći (o.a. neslužbeni prijevod):
1. Plavi rast
1.1 Plave tehnologije
1.2. Ribarstvo i akvakultura
1.3. Morsko i pomorsko upravljanje i usluge
2. Povezivanje regije
2.1. Pomorski promet
2.2. Intermodalno povezivanje sa zaleđem
2.3. Energetske mreže
3. Kvaliteta okoliša
3.1. Morski okoliš
3.2. Transnacionalna kontinentalna staništa i bioraznolikost
4. Održivi turizam
4.1. Diverzifikacija turističke ponude (proizvoda i usluga)
4.2. Održivo i odgovorno upravljanje turističkim razvojem
Ova makroregionalna strategija usvojena je četiri godine kasnije - 2014. godine. Obuhvaća 4 države članice (Italija, Slovenija, Hrvatska, Grčka) te 4 države izvan EU (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija)
Službena stranica Strategije je http://www.adriatic-ionian.eu/
Strategija se sastoji od 4 stupa koji se dalje dijele na teme. Za svaki stup kao koordinatori su predviđene dvije države (jedna članica i jedna država izvan EU). Stupovi i teme su sljedeći (o.a. neslužbeni prijevod):
1. Plavi rast
1.1 Plave tehnologije
1.2. Ribarstvo i akvakultura
1.3. Morsko i pomorsko upravljanje i usluge
2. Povezivanje regije
2.1. Pomorski promet
2.2. Intermodalno povezivanje sa zaleđem
2.3. Energetske mreže
3. Kvaliteta okoliša
3.1. Morski okoliš
3.2. Transnacionalna kontinentalna staništa i bioraznolikost
4. Održivi turizam
4.1. Diverzifikacija turističke ponude (proizvoda i usluga)
4.2. Održivo i odgovorno upravljanje turističkim razvojem
|
|
Izvor: Stranica Jadransko-jonske strategije, kolovoz 2015. - http://www.adriatic-ionian.eu/about/key-documents