Neujednačena razvijenost pojedinih područja u Republici Hrvatskoj poznata je gotovo oduvijek. Iako je sam Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske relativno nov (prva verzija donesena 2009., a trenutno važeća verzija 2014. godine), i prije njega postojala su rješenja za izdvajanje pojedinih područja te osmišljavanje prikladnih mjera za njihov razvoj.
Ovako nastala zakonodavna rješenja po svojem konceptu ne odudaraju bitno od modernog pristupa regionalnom razvoju - prepoznata su područja sa specifičnim potrebama te su za njih predviđene specifične mjere (suprotno starijem pristupu koji predviđa iste mjere za sva područja koja zaostaju). Nedostatak ovih rješenja je to što akti sadrže popise jedinica kojima su mjere namijenjene koji ostaje nepromijenjen bez obzira na društveno-gospodarske promjene. Također, mjere namijenjene samim jedinicama lokalne samouprave često su pojednostavljene (npr. isključivo financijske), a u nekim slučajevima izostaje i praćenje razvojnog učinka provedbe. Također, izdvajanjem potpomognutih područja nakon donošenja Zakona o regionalnom razvoju došlo je do preklapanja sa ranije izdvojenim područjima i velikog porasta broja jedinica koje bi trebale primati neki oblik pomoći.
Novi Zakon o regionalnom razvoju djelomično predviđa rješavanje ovih neusklađenosti - s jedne strane izdvajaju se potpomognuta područja prema objektivnim društveno-gospodarskim pokazateljima, a s druge predviđa mogućnost specifičnih mjera za područja s razvojnim posebnostima.
Za sada na snazi ostaju i drugi zakonodavni akti kojima se izdvajaju specifična područja i koji su, u većini slučajeva, od svojeg proglašenja prošli niz izmjena i dopuna, dijelom i zbog toga jer je dio odredbi prebačen u druge akte.
Ovako nastala zakonodavna rješenja po svojem konceptu ne odudaraju bitno od modernog pristupa regionalnom razvoju - prepoznata su područja sa specifičnim potrebama te su za njih predviđene specifične mjere (suprotno starijem pristupu koji predviđa iste mjere za sva područja koja zaostaju). Nedostatak ovih rješenja je to što akti sadrže popise jedinica kojima su mjere namijenjene koji ostaje nepromijenjen bez obzira na društveno-gospodarske promjene. Također, mjere namijenjene samim jedinicama lokalne samouprave često su pojednostavljene (npr. isključivo financijske), a u nekim slučajevima izostaje i praćenje razvojnog učinka provedbe. Također, izdvajanjem potpomognutih područja nakon donošenja Zakona o regionalnom razvoju došlo je do preklapanja sa ranije izdvojenim područjima i velikog porasta broja jedinica koje bi trebale primati neki oblik pomoći.
Novi Zakon o regionalnom razvoju djelomično predviđa rješavanje ovih neusklađenosti - s jedne strane izdvajaju se potpomognuta područja prema objektivnim društveno-gospodarskim pokazateljima, a s druge predviđa mogućnost specifičnih mjera za područja s razvojnim posebnostima.
Za sada na snazi ostaju i drugi zakonodavni akti kojima se izdvajaju specifična područja i koji su, u većini slučajeva, od svojeg proglašenja prošli niz izmjena i dopuna, dijelom i zbog toga jer je dio odredbi prebačen u druge akte.
Zakon o područjima posebne državne skrbi
Trenutno važeći Zakon o područjima posebne državne skrbi na snagu je stupio 2008. godine kao nasljednik Zakona o područjima posebne državne skrbi iz 1996. godine. Predviđa se da će veći dio ovog Zakona biti van snage nakon što se usvoji prijedlog novog Zakona o potpomognutim područjima pripremljen 2018. godine.
Ovim su aktom dana dodatna prava fizičkim i pravnim osobama na određenim područjima kako bi se postigao ravnomjerniji razvoj, potaknuo demografski i gospodarski napredak, dovršio program obnove i povratka te omogućilo stambeno zbrinjavanje. Nakon nekoliko izmjena i dopuna, veći dio teksta Zakona čine odredbe vezane za stambeno zbrinjavanje.
Izdvojene su tri skupine područja posebne državne skrbi:
Područja posebne državne skrbi jedina su koja se mogu izdvojiti i na razini naselja, a ne samo gradova i općina.
Zakon o područjima posebne državne skrbi te njegove izmjene i dopune dostupne su u Narodnim novinama 86/08, 57/11, 51A/13, 148/13, 76/14, 147/14 i 18/15
Ranija verzija Zakona o područjima posebne državne skrbi bila je objavljena u Narodnim novinama 44/96, 57/96, 124/97, 78/99, 73/00, 87/00, 127/00, 94/01, 88/02, 26/03 – pročišćeni tekst, 42/05 i 90/05
Neslužbeni pročišćeni tekst važećeg Zakona o područjima posebne državne skrbi je u nastavku:
Trenutno važeći Zakon o područjima posebne državne skrbi na snagu je stupio 2008. godine kao nasljednik Zakona o područjima posebne državne skrbi iz 1996. godine. Predviđa se da će veći dio ovog Zakona biti van snage nakon što se usvoji prijedlog novog Zakona o potpomognutim područjima pripremljen 2018. godine.
Ovim su aktom dana dodatna prava fizičkim i pravnim osobama na određenim područjima kako bi se postigao ravnomjerniji razvoj, potaknuo demografski i gospodarski napredak, dovršio program obnove i povratka te omogućilo stambeno zbrinjavanje. Nakon nekoliko izmjena i dopuna, veći dio teksta Zakona čine odredbe vezane za stambeno zbrinjavanje.
Izdvojene su tri skupine područja posebne državne skrbi:
- Prva skupina - tijekom Domovinskog rata okupirana područja gradova i općina koja se nalaze neposredno uz državnu granicu, a gradsko/općinsko središte nije od državne granice udaljeno više od 15 kilometara zračne linije i nema više od 5.000 stanovnika prema popisu pučanstva iz 1991. godine, kao i sva preostala tada okupirana područja gradova, općina i naselja hrvatskog Podunavlja.
- Druga skupina - područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a ne pripadaju u prvu skupinu.
- Treća skupina - područja općina i gradova koja su ocijenjena kao dijelovi Republike Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom.
Područja posebne državne skrbi jedina su koja se mogu izdvojiti i na razini naselja, a ne samo gradova i općina.
Zakon o područjima posebne državne skrbi te njegove izmjene i dopune dostupne su u Narodnim novinama 86/08, 57/11, 51A/13, 148/13, 76/14, 147/14 i 18/15
Ranija verzija Zakona o područjima posebne državne skrbi bila je objavljena u Narodnim novinama 44/96, 57/96, 124/97, 78/99, 73/00, 87/00, 127/00, 94/01, 88/02, 26/03 – pročišćeni tekst, 42/05 i 90/05
Neslužbeni pročišćeni tekst važećeg Zakona o područjima posebne državne skrbi je u nastavku:
|
|
Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara
Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara donesen je 2001. godine. Njime su predviđene poticajne mjere ubrzane obnove i razvoja, donošenje Plana i programa obnove i razvoja, osnivanje i rad Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara te dodatne poticajne mjere prvenstveno vezane za poticanje poslovanja, stipendiranje, davanje u najam stambenih objekata osobama odgovarajućih struka i zanimanja te mogućnosti stambenog zbrinjavanja.
Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara te njegove izmjene i dopune dostupne su u Narodnim novinama 44/01, 90/05, 80/08, 38/09, 148/13.
Neslužbeni pročišćeni tekst dostupan je u nastavku:
Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara donesen je 2001. godine. Njime su predviđene poticajne mjere ubrzane obnove i razvoja, donošenje Plana i programa obnove i razvoja, osnivanje i rad Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara te dodatne poticajne mjere prvenstveno vezane za poticanje poslovanja, stipendiranje, davanje u najam stambenih objekata osobama odgovarajućih struka i zanimanja te mogućnosti stambenog zbrinjavanja.
Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara te njegove izmjene i dopune dostupne su u Narodnim novinama 44/01, 90/05, 80/08, 38/09, 148/13.
Neslužbeni pročišćeni tekst dostupan je u nastavku:
|
|
Zakon o brdsko-planinskim područjima
Brdsko-planinska područja u Republici Hrvatskoj izdvojena su posebnim zakonom 2002. godine i obuhvaćaju 45 gradova i općina. Zakon je donesen radi poticanja demografske obnove, naseljavanja i stvaranja preduvjeta da se prirodni i drugi gospodarski resursi što kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj, uz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te kvalitetnije i ravnomjernije rješavanje socijalnih prilika i gospodarskog rasta i razvoja.
Kako bi se izbjegla preklapanja s drugim područjima status brdsko-planinskog područja ne mogu dobiti jedinice lokalne samouprave na otocima te one utvrđene kao područja posebne državne skrbi. Postavljena su i dodatna ograničenja vezana za položaj uz obalu, gustoću naseljenosti te proračunske prihode i primitke. Zakon je predvidio izradu Programa održivog razvoja brdsko-planinskih područja, koja nije realizirana.
Poticajne mjere iz ovog Zakona uključuju pravo na ubiranje šumskih plodova, prednost pri zakupu poljoprivrednog i šumskog zemljišta, lovišta i ribolovnog prava te određene porezne olakšice. Zakon je prošao nekoliko izmjena i dopuna tijekom kojih je izbrisan velik dio njegovog sadržaja. Očekuje se da će se neke od poticajnih mjera prikladnih za brdsko-planinska područja realizirati kroz buduće programe predviđene novim Zakonom o regionalnom razvoju ili druge aktivnosti.
Zakon o brdsko planinskim područjima te njegove izmjene i dopune dostupne su u Narodnim novinama 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13 i 147/14.
Neslužbeni pročišćeni tekst važećeg Zakona može se preuzeti u nastavku:
Brdsko-planinska područja u Republici Hrvatskoj izdvojena su posebnim zakonom 2002. godine i obuhvaćaju 45 gradova i općina. Zakon je donesen radi poticanja demografske obnove, naseljavanja i stvaranja preduvjeta da se prirodni i drugi gospodarski resursi što kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj, uz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te kvalitetnije i ravnomjernije rješavanje socijalnih prilika i gospodarskog rasta i razvoja.
Kako bi se izbjegla preklapanja s drugim područjima status brdsko-planinskog područja ne mogu dobiti jedinice lokalne samouprave na otocima te one utvrđene kao područja posebne državne skrbi. Postavljena su i dodatna ograničenja vezana za položaj uz obalu, gustoću naseljenosti te proračunske prihode i primitke. Zakon je predvidio izradu Programa održivog razvoja brdsko-planinskih područja, koja nije realizirana.
Poticajne mjere iz ovog Zakona uključuju pravo na ubiranje šumskih plodova, prednost pri zakupu poljoprivrednog i šumskog zemljišta, lovišta i ribolovnog prava te određene porezne olakšice. Zakon je prošao nekoliko izmjena i dopuna tijekom kojih je izbrisan velik dio njegovog sadržaja. Očekuje se da će se neke od poticajnih mjera prikladnih za brdsko-planinska područja realizirati kroz buduće programe predviđene novim Zakonom o regionalnom razvoju ili druge aktivnosti.
Zakon o brdsko planinskim područjima te njegove izmjene i dopune dostupne su u Narodnim novinama 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13 i 147/14.
Neslužbeni pročišćeni tekst važećeg Zakona može se preuzeti u nastavku:
|
|
Za usporedbu se preporučuje pogledati i gorsko planinska područja izdvojena od strane Ministarstva poljoprivrede kao područja s ograničenjima u poljoprivredi - Dodatne publikacije i izvori
Prijedlog novog Zakona o brdsko-planinskim područjima pripremljen je 2018. i može se preuzeti ovdje.
Zakon o otocima
Zakon o otocima usvojen je 1999. godine. Otoci se donekle razlikuju od ostalih područja jer ih nije trebalo izdvajati, nego su sami već prirodno izdvojeni i upravo po tome specifični.
Navedenim Zakonom, hrvatski otoci i poluotok Pelješac razvrstani su u dvije skupine ovisno o stupnju razvijenosti. Zakon je predvidio izradu Programa održivog razvoja otoka za otoke i otočne skupine te razradio pitanja prometnog povezivanja, lova i malog ribolova, gospodarskog razvitka otoka i poticajnih mjera (jedan od najpoznatijih primjera je Hrvatski otočni proizvod), izradu državnih programa razvitka otoka od strane nadležnih državnih tijela te druge poticajne mjere (npr. vezano za najam, povlastice u potrošnji vode...).
Zakon o otocima te njegove izmjene i dopune dostupni su u Narodnim novinama 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06.
Neslužbeni pročišćeni tekst dostupan je na: http://digured.srce.hr/arhiva/263/33319/041926.pdf
Ovaj Zakon također ima niz podzakonskih akata kojima se razrađuju specifična pitanja kao što su rad Povjerenstva za otoke, oslobođenje od plaćanja mostarine, označavanje oznakom "hrvatski otočni proizvod", pravo na besplatni javni otočni cestovni prijevoz, subvencioniranje prijevoza ukapljenog naftnog plina te opskrba kućanstava pitkom vodom.
Više o razvoju otoka: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/otoci-i-priobalje/122
Zakon o otocima usvojen je 1999. godine. Otoci se donekle razlikuju od ostalih područja jer ih nije trebalo izdvajati, nego su sami već prirodno izdvojeni i upravo po tome specifični.
Navedenim Zakonom, hrvatski otoci i poluotok Pelješac razvrstani su u dvije skupine ovisno o stupnju razvijenosti. Zakon je predvidio izradu Programa održivog razvoja otoka za otoke i otočne skupine te razradio pitanja prometnog povezivanja, lova i malog ribolova, gospodarskog razvitka otoka i poticajnih mjera (jedan od najpoznatijih primjera je Hrvatski otočni proizvod), izradu državnih programa razvitka otoka od strane nadležnih državnih tijela te druge poticajne mjere (npr. vezano za najam, povlastice u potrošnji vode...).
Zakon o otocima te njegove izmjene i dopune dostupni su u Narodnim novinama 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06.
Neslužbeni pročišćeni tekst dostupan je na: http://digured.srce.hr/arhiva/263/33319/041926.pdf
Ovaj Zakon također ima niz podzakonskih akata kojima se razrađuju specifična pitanja kao što su rad Povjerenstva za otoke, oslobođenje od plaćanja mostarine, označavanje oznakom "hrvatski otočni proizvod", pravo na besplatni javni otočni cestovni prijevoz, subvencioniranje prijevoza ukapljenog naftnog plina te opskrba kućanstava pitkom vodom.
Više o razvoju otoka: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/otoci-i-priobalje/122
Više o studijama o specifičnim teritorijima na EU razini dostupno je na stranici
EU dokumenti o regionalnom / teritorijalnom razvoju
Više o izdvajanju specifičnih područja s ograničenjima u poljoprivredi na stranici Dodatne publikacije i izvori
EU dokumenti o regionalnom / teritorijalnom razvoju
Više o izdvajanju specifičnih područja s ograničenjima u poljoprivredi na stranici Dodatne publikacije i izvori