MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
1304
Na temelju članka 14. stavka 4. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 153/09) ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi
PRAVILNIK
O OBVEZNOM SADRŽAJU, METODOLOGIJI IZRADE I NAČINU VREDNOVANJA ŽUPANIJSKIH RAZVOJNIH STRATEGIJA
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se obvezni sadržaj, metodologija izrade i način vrednovanja županijskih razvojnih strategija (u daljnjem tekstu: ŽRS).
Članak 2.
(1) ŽRS je planski dokument politike regionalnog razvoja kojim se određuju strateški ciljevi i prioriteti održivog društveno-gospodarskog razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: županija).
(2) Strateški ciljevi i prioriteti ŽRS-a usklađuju se s onim utvrđenim u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim planskim dokumentima županije.
Članak 3.
ŽRS se donosi u postupku savjetovanja s odgovorajaćim partnerskim vijećem, u skladu s odredbama članka 6. stavka 2. i članka 14. stavka 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
SADRŽAJ ŽRS-a
Članak 4.
(1) ŽRS sadrži sljedeća poglavlja i dodatke:
1. Uvod
2. Sažetak
3. Analiza/Ocjena stanja
Ovo poglavlje sadrži najvažnija razvojna obilježja, razvojne trendove, razvojne probleme i razvojne potrebe županije u području prirodnih resursa, komunalne infrastrukture, zaštite okoliša, gospodarstva, poslovne i tehnološke infrastrukture, tržišta rada, društvenih djelatnosti i upravljanja razvojem; tumačenja, usporedbe (npr. sa statističkom regijom, Republikom Hrvatskom, EU) i ocjene, potkrijepljene činjenicama, pokazateljima, argumentima i komentarima te nalazima iz prethodnih analiza, strategija i drugih razvojnih dokumenta.
4. Rezultati provođenja prijašnjih strategija
Ovo poglavlje sadrži opis i ocjene ostvarenja i provedbe ciljeva, prioriteta i mjera utvrđenih u prethodnoj generaciji razvojnih strategija (regionalnih operativnih programa ili ŽRS-a) te drugih relevantnih strategija i razvojnih programa u županiji; opis i obrazloženje (ne)ostvarenja utvrđenih razvojnih ciljeva; te obrazloženje stečenih iskustava u provedbi.
5. SWOT analiza
SWOT analiza sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar županije) te prilika i prijetnji (izvan županije) bitnih za razvoj svih važnih područja (prirodnih i ljudskih resursa, gospodarstva, poslovne i tehnološke infrastrukture, komunalne infrastrukture, zaštite okoliša, kulturne baštine, tržišta rada, društvenih djelatnosti, upravljanja razvojem i drugih); obrazlaže i tumači koji su i kakvi stvarni čimbenici razvoja i potencijali za razvoj, ali i ograničenja i prepreke razvoju.
6. Vizija i strateški ciljevi
Vizija sadrži opis zamišljenog sveobuhvatnog budućeg postignuća u razvoju županije.
Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije. Ciljevi moraju biti:
– mjerljivi (kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarljivost),
– ostvarivi (imati minimum prihvatljive razine izvodivosti),
– jasno formulirani (općenite ciljeve treba izbjegavati),
– s određenim rokom ostvarenja,
– međusobno sukladni (ne smiju se preklapati),
– sveobuhvatni,
– društveno i okolišno prihvatljivi,
– takvi da pridonose razvoju županije koji je određen vizijom,
– sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske i statističke regije.
7. Prioriteti i mjere
Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve.
Mjere su intervencije i aktivnosti u nekom sektoru/području i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Opis i sadržaj mjere uključuje:
– naziv,
– povezanost sa strateškim ciljem i prioritetom ŽRS-a,
– usklađenost s ciljevima i prioritetima u drugim strateškim dokumentima i programima (županijskim, nacionalnim i sektorskim te programima EU-a),
– svrhu, cilj i obrazloženje,
– rezultat i razvojni učinak,
– nositelje, korisnike i ciljne skupine,
– mehanizme provedbe,
– okvirna financijska sredstva i njihove izvore,
– razdoblje provedbe,
– pokazatelje za praćenje rezultata i razvojnih učinaka.
8. Politika županije prema posebnim područjima
Ovo poglavlje sadrži opis i obrazloženje koja su to posebna područja u županiji (npr. potpomognuta područja, otoci, ruralna odnosno urbana područja, prekogranična suradnja i drugo, ovisno o posebnostima županije).
9. Financijski plan
Financijski plan sadrži indikativni i okvirni pregled te alokaciju financijskih sredstava po strateškim cijevima, prioritetima i mjerama, izvorima i razdobljima.
10. Provedba ŽRS-a
Ovo poglavlje sadrži opis postupaka i nadležnost subjekata u provedbi ŽRS-a, njihove kapacitete te rokove provedbe.
11. Praćenje i izvještavanje
Ovo poglavlje sadrži informacije, podatke, pokazatelje i ocjene o realizaciji ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom.
12. Dodaci
Dodatak 1. Rezultati konzultacija s odgovarajućim partnerskim vijećem tijekom izrade ŽRS-a te opis na koji način će isto biti uključeno u praćenje provedbe.
Dodatak 2. Izvještaj o prethodnom vrednovanju ŽRS-a.
(2) Osim poglavlja i dodataka iz stavka 1. ovoga članka ŽRS može sadržavati dodatna poglavlja i dodatke.
Članak 5.
ŽRS se donosi za vremensko razdoblje sukladno Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske.
AKCIJSKI PLAN I KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA
Članak 6.
U svrhu provedbe ŽRS-a, županija donosi Akcijski plan za provedbu ŽRS-a koji omogućuje cjelovit pregled zadaća potrebnih za provedbu ŽRS-a, njihove izvršitelje, financijska sredstva te rokove i pokazatelje izvršenja.
Članak 7.
Radi informiranja javnosti te podizanja svijesti o ulozi i značaju ŽRS-a za razvoj županije i jedinica lokalne samouprave s područja županije, županija donosi Komunikacijsku strategiju ŽRS-a.
METODOLOGIJA IZRADE
Članak 8.
(1) Metodologijom se utvrđuje jedinstveni pristup izradi ŽRS-a te određuje postupak i način njihove izrade.
(2) Metodologija izrade ŽRS-a sadržana je u Dodatku ovoga Pravilnika, koji je njegov sastavni dio.
VREDNOVANJE ŽRS-a
Članak 9.
Županije osiguravaju izradu prethodnog vrednovanja ŽRS-a od strane nezavisnog tijela.
Članak 10.
(1) Prethodnim vrednovanjem ŽRS-a utvrđuje se njihova opravdanost, relevantnost, konzistentnost i koherentnost.
(2) Prethodno vrednovanje provodi se tijekom izrade ŽRS-a, a završava prije usvajanja ŽRS-a od strane županijske skupštine.
Članak 11.
Prethodno vrednovanje ŽRS-a Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) uzima u obzir prilikom ocjene usklađenosti ŽRS-a sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske.
IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI ŽRS-a
Članak 12.
Županija podnosi godišnje izvješće Ministarstvu o rezultatima provedbe ŽRS-a najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 13.
Rok za donošenje ŽRS-a je 6 mjeseci od dana usvajanja Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske na sjednici Vlade Republike Hrvatske.
Članak 14.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/09-02/05
Urbroj: 538-01-10-18
Zagreb, 20. travnja 2010.
Potpredsjednik Vlade
Republike Hrvatske
i ministar
regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga gospodarstva
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.
DODATAK
METODOLOGIJA IZRADE ŽRS-a
Metodologijom se utvrđuje jedinstveni pristup, određuje način izrade i provedbe te način vrednovanja ŽRS-a.
Metodologijom se definiraju sljedeće sastavnice:
1. Partnerski pristup
2. Ocjena stanja razvoja
2.1. Prikupljanje i obrada podataka
2.2. Osnovna analiza
2.3. SWOT analiza
3. Strateške odrednice razvoja u budućnosti
3.1. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere
4. Provedba
4.1. Financijski okvir
4.2. Institucionalni okvir
4.3. Praćenje provedbe i izvještavanje
4.4. Akcijski plan
4.5. Komunikacijska strategija
5. Vrednovanje
5.1. Prethodno vrednovanje ŽRS-a.
1. Partnerski pristup
Partnerstvo za izradu i provedbu ŽRS-a ostvaruje se kroz odgovarajuće partnersko vijeće (u daljnjem tekstu: partnerstvo).
Jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja je načelo partnerstva i suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora. Ono podrazumijeva suradnju između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva.
Partnerstvo djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između različitih skupina dionika i ima savjetodavnu ulogu u izradi i provedbi planskih dokumenata politike regionalnog razvoja.
Partnerstvo se u svom radu rukovodi sljedećim načelima:
– konsenzus – poticanjem napretka u postizanju sporazuma kroz pregovarački konsenzus;
– jednakost – niti jednom članu nije omogućen dominantan utjecaj u radu partnerstva;
– transparentnost – svi dionici potpuno su informirani i upoznati s aktivnostima koje partnerstvo poduzima u svom radu.
Partnerstvo djeluje u svim fazama izrade i provedbe ŽRS-a, od analize stanja i SWOT analize preko definiranja razvojnih problema županije, utvrđivanja vizije i ciljeva, prioriteta i mjera do odabira razvojnih projekta i praćenja provedbe ŽRS-a.
2. Ocjena stanja razvoja
2.1. Prikupljanje i obrada podataka
Definiranjem vrste podataka, izvora i načina njihovog prikupljanja osigurava se kvaliteta statističke i analitičke osnove za izradu ŽRS-a. Time se standardizira proces prikupljanja i obrade podataka za sve županije. O kvaliteti ulaznih podataka ovisi i kvaliteta ocjene stanja razvoja županije, što je osnova za utvrđivanje vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera njezinog budućeg razvoja.
Za učinkovito i uspješno prikupljanje i obradu podataka potrebno je:
– izraditi popis osnovnih društveno-gospodarskih područja i podataka o:
– geoprometnom položaju i zemljopisnim, prirodnim i kulturnim obilježjima;
– stanovništvu i ljudskim resursima (demografska obilježja, obrazovanost, zdravstveno stanje, zaposlenost i nezaposlenost i dr.);
– fizičkoj infrastrukturi (prometna, komunalna i dr.);
– okolišu, sustavu zaštite okoliša, zaštiti prirode i dr.;
– gospodarstvu (sektorska struktura i dinamika rasta, gospodarska i tehnološka infrastruktura, ulaganja, efikasnost i dr.);
– društvenim djelatnostima (obrazovanje, zdravstvo, kultura, šport i dr.);
– civilnom društvu (udruge, programi, sektori djelovanja i dr.);
– institucionalnom okviru za upravljanje razvojem (rukovođenje, organizacija, procedure, sposobnosti za upravljanje razvojem i dr.);
– financijskim izvorima za razvojne projekte te za funkcioniranje županije;
– međuregionalnoj i međunarodnoj suradnji;
– razvojnim planovima, strateškim programima, glavnim razvojnim projektima i dr.;
– drugim područjima koje županija smatra relevantnim za svoj razvoj;
– izraditi popis izvora podataka: na županijskoj, državnoj (Državni zavod za statistiku, ministarstva, agencije, zavodi, komore i dr.) i međunarodnoj razini (Eurostat, Svjetska banka, OECD i dr.);
– odabrati kvalitetne podatke odnosno pokazatelje, jednostavne a sadržajne, koji će biti podloga za stavove, ocjene i procjene; koji pomažu pojednostavljenju opisa složene stvarnosti, mjerenju situacija i pojava te utvrđivanju trendova u nekom od društveno-gospodarskih područja, a istovremeno predstavljaju osnovu za definiranje pokazatelja uspješnosti provedbe ciljeva, prioriteta i mjera;
– utvrditi statičke i dinamičke pokazatelje (statički: posljednja dostupna godina; dinamički: višegodišnji, najmanje petogodišnji vremenski niz);
– odabrati sadržajan grafički prikaz podataka i pokazatelja (tablice, dijagrame, karte i dr.);
– odrediti redovito prikupljanje podataka i pokazatelja (na godišnjoj osnovi);
– organizirati elektroničku bazu za sve prikupljene i obrađene podatke i pokazatelje;
– organizirati distribuiranje podataka i pokazatelja korisnicima u županijskim tijelima, jedinicama lokalne samouprave s područja županije, državnim tijelima i drugima.
2.2. Osnovna analiza
Za utvrđivanje razvojnih obilježja i problema u pojedinim društveno-gospodarskim područjima te za ocjenu stanja i trendova u društveno-gospodarskom razvoju županije koriste se kvalitativne i kvantitativne analize, i to za:
– prostornu distribuciju resursa;
– strukturu društveno-gospodarskog razvoja, odnose, procese i tokove svih važnih komponenti razvoja;
– dinamiku promjena, trendove (najmanje 5 zadnjih godina);
– procjenu konkurentnosti županija;
– ocjenu unutar županijskih razlika prema gospodarskoj i društvenoj;
– usporedbu razvijenosti: položaj županije u odnosu na statističku regiju, prosjek Republike Hrvatske i prosjek EU-a;
– vrednovanje ostvarenja rezultata i učinaka po razvoj županije prethodne generacije razvojnih strategija (regionalnih operativnih programa ili ŽRS-a) i drugih relevantnih strategija i razvojnih programa u županiji;
– vrednovanje provedbe razvojnih programa za posebna područja (npr. potpomognuta područja, otoci, ruralna i urbana područja, granična područja i drugo, ovisno o posebnostima županije);
– utvrđivanje drugih obilježja koje županija smatra relevantnim za svoj razvoj.
Osim navedenog, u izradi osnovne analize koriste se metode i rezultati drugih relevantnih analiza koje su provedene na državnoj i županijskoj razini (npr. analiza poduzetničkog potencijala, analiza stranih ulaganja, analiza tržišta rada, analiza zaštite okoliša i dr.).
Analiza svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja županije završava zaključcima, kojima se iskazuju: a) pozitivna i negativna obilježja; b) razvojni problemi i razvojne potrebe županije u pojedinom području.
Osnovna analiza je temelj za izradu SWOT analize i dalje, za utvrđivanje ciljeva, prioriteta i mjera.
2.3. SWOT analiza
SWOT analiza daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja županije, kao i županije u cjelini.
Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar županije na koje se ona može osloniti u razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh. Slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar županije ograničavaju ili onemogućuju njezin razvoj.
Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan županije koje bi županija mogla iskoristiti za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su područja, resursi i sposobnosti izvan županije koje mogu ugroziti njezin razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti).
Svaka ocjena snaga i slabosti te prilika i prijetnji treba biti: argumentirana, sukladna s drugim ocjenama (ne smije biti njima proturječna) te rangirana po važnosti za razvoj županije.
SWOT analiza mora pokazati:
– što je i zašto snaga, slabost, prilika odnosno prijetnja;
– da su snage i slabosti povezane sa županijskim unutarnjim područjima, resursima i sposobnostima, te da se zasnivaju na rezultatima osnovne analize;
– jesu li prilike i prijetnje povezane sa županijskim okružjem;
– jesu li i na koji način prilike povezane sa snagama i/ili slabostima županije, te predstavljaju li, i na koji način, mogući potencijal za razvoj županije;
– jesu li prijetnje, kao vanjski čimbenici (regionalni, nacionalni ili međunarodni), povezane sa snagama i/ili slabostima odnosno na koji način predstavljaju moguću prijetnju smanjenju snaga i jačanju slabosti.
Sadržaj SWOT analize je poveznica između (do)sadašnjeg razvoja i željenog budućeg razvoja izraženog u viziji, strateškim ciljevima i prioritetima razvoja županije.
3. Strateške odrednice razvoja u budućnosti
3.1. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere
3.1.1. Vizija razvoja županije (u daljnjem tekstu: vizija) je sažeta i jasna zamisao o željenom i predvidljivom postignuću u razvoju županije. Zasniva se na rezultatima osnovne analize, SWOT analize, razvojnih trendova u užem i širem okružju te idejama o budućnosti županije.
Iz vizije se izvode strateški ciljevi i prioriteti.
3.1.2. Strateški ciljevi razvoja županije (u daljnjem tekstu: strateški ciljevi) su konzistentan i sažeti opis namjeravanih ishoda razvoja, jasno izraženih i mjerljivih, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja ŽRS-a. Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odražavaju trendove i procese u županiji kao i one koje nameće njezino okružje. Hijerarhija strateških ciljeva određuje se tako da dugoročno usmjerava razvoj županije i to tako da optimalno iskorištava njezine razvojne snage i prilike te prevladava i zaobilazi njezine slabosti i prijetnje.
Strateški ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a temelje se na osnovnoj analizi i SWOT analizi.
Strateški ciljevi moraju biti: mjerljivi (kako bi se mogla ocjeniti uspješnost njihovog ostvarenja), ostvarivi (imati prihvatljivu razinu izvodivosti i predvidive aktivnosti za provedbu), jasno formulirani (općenite ciljeve treba izbjegavati), s određenim rokom ostvarenja, međusobno sukladni (ne smiju se preklapati), sveobuhvatni, društveno i okolišno prihvatljivi, usuglašeni s ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske i drugim relevantnim županijskim i državnim strateškim dokumentima kao i smjernicama EU-a te strukturirani prema osnovnim komponentama (ljudski potencijali, tehnologija, procesi, organizacija).
3.1.3. Prioriteti razvoja županije (u daljnjem tekstu: prioriteti) sadrže razradu strateških ciljeva a moraju logično proizlaziti iz vizije i strateških ciljeva. Oni trebaju konkretizirati i utvrditi sve sastavnice strateških ciljeva.
Prioriteti moraju biti: mjerljivi, ostvarivi, jasno formulirani, određeni rokom ostvarenja, međusobno sukladni (ne smiju se preklapati), sveobuhvatni, društveno i okolišno prihvatljivi, u skladu s prioritetima statističkih regija utvrđenih u Strategiji regionalnog razvoja Republike Hrvatske kao i s ciljevima u drugim relevantnim strateškim županijskim i državnim strategijama.
U informacijskom sustavu uspostavljenom za praćenje provedbe ŽRS-a treba biti organiziran standard oblikovanja strateških ciljeva i prioriteta, koji obuhvaća naziv strateškog cilja odnosno prioriteta, njihovu hijerarhijsku povezanost i usklađenost te povezanost i usklađenost s ciljevima u drugim strateškim dokumentima i programima, razdoblje njihove provedbe, okvirna financijska sredstva te pokazatelje za praćenje njihovog ostvarenja.
3.1.4. Mjere za razvoj županije (u daljnjem tekstu: mjere) su intervencije i aktivnosti u nekom sektoru/području i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Mjere proizlaze iz prioriteta i strateških ciljeva i s njima tvore hijerarhijsku strukturu.
U procesu oblikovanja mjera polazi se od toga da mjera nije projekt već da će se u nekoj kasnijoj fazi pretvoriti u jedan ili više projekata, da treba direktno voditi ostvarenju prioriteta a onda i odgovarajućeg strateškog cilja te da daje podlogu za identifikaciju, prioritizaciju i selekciju razvojnih projekata.
Mjere moraju biti: mjerljive, ostvarive, jasno formulirane, s određenim rokom ostvarenja, međusobno sukladne (ne smiju se preklapati), sveobuhvatne, društveno i okolišno prihvatljive, konzistentne s drugim mjerama i s utvrđenim strateškim ciljevima i prioritetima te biti u skladu s ciljevima i prioritetima u drugim relevantnim strateškim dokumentima.
U informacijskom sustavu uspostavljenom za praćenje provedbe ŽRS-a treba biti organiziran standard oblikovanja mjera, koji obuhvaća naziv mjere, hijerarhijsku povezanost i usklađenost mjere s prioritetima i strateškim ciljevima ŽRS-a, njenu svrhu, cilj i obrazloženje, njen rezultat i razvojni učinak, nositelje, ciljne skupine i korisnike mjere, mehanizme njene provedbe, okvirna financijska sredstva i njihove izvore za provedbu mjere, razdoblje njene provedbe te pokazatelje za praćenje ostvarenja mjere.
4. Provedba
4.1. Financijski okvir
Financijski okvir sadrži indikativni, okvirni pregled i alokaciju financijskih sredstava po cijevima, prioritetima odnosno mjerama. Osnovni elementi su: izvori financijskih sredstava (županijski i lokalni proračuni, državni proračun, pretpristupni fondovi EU-a i drugi inozemni izvori, privatni izvori i drugi izvori) i financijski raspored sredstava prema vremenskim razdobljima (na godišnjoj razini i razini ukupnog razdoblja ŽRS-a).
Financijski okvir ŽRS-a usklađuje se s Planom razvojnih programa koji županija donosi sukladno Zakonu o proračunu, a u kojemu se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih pomoći i donacija, odnosno s prijedlogom proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave.
Financijski okvir ŽRS-a usklađuje se svake godine.
U procesu izrade financijskog okvira ŽRS-a, kao i prilikom njegovog godišnjeg usklađivanja, županija surađuje s jedincima lokalne samouprave sa svog područja, državnom upravom te svim ostalim potencijalnim izvorima financiranja provedbe ŽRS-a.
4.2. Institucionalni okvir
Institucionalni okvir sadrži kratki popis svih uključenih dionika, opis njihovih uloga i zadaća vezano uz izradu, donošenje, provedbu i praćenja provedbe ŽRS-a, kao i način njihove komunikacije i koordinacije.
4.3. Praćenje provedbe ŽRS-a i izvještavanje
Županija prati sljedeće osnovne skupine pokazatelja: stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera, ostvarene rezultate i učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava, ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru, sudjelovanje i doprinos partnerstva. Županija prati i učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe, te vidljivost ŽRS-a u javnosti županije i jedinica lokalne samouprave s područja županije. Po potrebi, lista pokazatelja se može dopuniti i drugim pokazateljima.
Praćenje provedbe ŽRS-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se odgovarajuće partnerstvo.
4.4. Akcijski plan
Akcijski plan služi za operacionalizaciju i provedbu ŽRS-a, a omogućuje cjelovit pregled i strukturu svih aktivnosti potrebnih za provedbu ŽRS-a u određenom razdoblju.
Akcijski plan sadrži sljedeće glavne sastavnice:
– ciljeve;
– predviđene aktivnosti;
– razdoblje provedbe plana i pojedinih aktivnosti;
– izvršitelje aktivnosti;
– međusobnu povezanost aktivnosti;
– prioritizaciju aktivnosti;
– troškove provedbe pojedinih aktivnosti;
– izvore financiranja aktivnosti;
– načine i indikatore praćenje ostvarivanja plana;
– kontrolu provedbe plana.
4.5. Komunikacijska strategija
Ciljevi komunikacijske strategije za ŽRS su: osnažiti sposobnost na razini područne (regionalne) i lokalne samouprave za učinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i provedbu ŽRS-a, podići svijest u javnosti o ulozi i značaju ŽRS-a za razvoj županije i jedinica lokalne samouprave te informirati javnost o mogućim izvorima financiranja posebice o fondovima EU-a namijenjenim regionalnom razvoju.
Komunikacijska strategija sadrži ciljeve, mjere, aktivnosti, nositelje, ciljne skupine i vremenski raspored, a može imati i akcijski plan. Komunikacijska strategija za ŽRS izrađuje se sukladno Komunikacijskoj strategiji politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske te njenom akcijskom planu.
5. Vrednovanje
5.1. Prethodno vrednovanje ŽRS-a
Za svaku ŽRS izrađuje se prethodno vrednovanje (ex-ante evaluacija). Osnovna svrha prethodnog vrednovanja je poboljšanje kvalitete svake ŽRS, a time ujedno i kvalitete cjelokupnog procesa programiranja. Vrednovanje treba doprinijeti postizanju nužne povezanosti ŽRS-a sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske te osigurati usklađenost s drugim županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima kao i onima na razini EU-a.
Prethodnim vrednovanjem osigurava se da svaka ŽRS bude ocijenjena na temelju sljedećih osnovnih kriterija:
– opravdanost (utvrđivanje opravdanosti ŽRS-a);
– relevantnost (važnost i snaga informacija te njihova potpunost);
– konzistentnost (dosljednost ciljeva);
– koherentnost (unutarnja: ocjena postojanja sinergije između ciljeva ŽRS-a, te vanjska: ocjena usklađenosti izrađene strategije s drugim razvojnim programima).
Dodatni elementi prethodnog vrednovanja koji se ocjenjuju su uspješnost i korisnost ŽRS-a za razvoj županije.
Prethodno vrednovanje provodi se tijekom svih faza izrade ŽRS-a a završava prije njenog usvajanja. Županija organizira izradu prethodnog vrednovanja ŽRS-a, koje provodi nezavisno stručno tijelo.